preskoči na sadržaj
Kutak za roditelje

 

                             OSIGURANJE UČENIKA

             CROATIA osiguranje d.d. - Polica osiguranja

                             

Raspored individualnih informacija:

Informacije PN-2019-2020.

Informacije RN-2019-2020.

Informacije GLAZBENI ODJEL - 2019-2020.

Raspored zvona

                             JELOVNIK listopad 2020.  

                     JELOVNIK ručak - listopad 2020.              

ŠKOLSKI ODBOR

ODLUKA o verifikaciji mandata članovima Školskog odbora.pdf

ODLUKA o razrješenju i imenovanju člana Školskog odbora.pdf

ODLUKA o razrješenju i imenovanju člana Školskog odbora1.pdf

Odluka o verifikaciji mandata člana Školskog odbora 

Skraćeni zapisnik 39.sjednice - 2.rujna 2019.pdf

Skraćeni zapisnik 40. sjednice - 20. rujna 2019.pdf

Skraćeni zapisnik 41. sjednice - 2. listopada 2019.pdf

Skraćeni zapisnik 42. sjednice - 30. listopada 2019.pdf

Skraćeni zapisnik 43. sjednice - 14. studenoga 2019.pdf

Skraćeni zapisnik 44. sjednice - 23. prosinca 2019.pdf

Zapisnik 45. sjednice Školskog odbora.pdf

Zapisnik 46. sjednice Školskog odbora.pdf

Zapisnik 47. sjednice Školskog odbora.pdf

Zapisnik 48. sjednice Školskog odbora.pdf

Zapisnik 49. sjednice Školskog odbora.pdf

                           VIJEĆE RODITELJA

     ČLANOVI Vijeća roditelja za školsku godinu 2019/2020.

       ZAPISNIK Vijeća rodielja od 16. rujna 2019. godine  

Slikovni rezultat za 2019 2020

          KALENDAR ŠK. GODINE 2019./2020.

                 Kalendar školske godine 2019./2020.

 

vijesti
Skole.hr - Roditelji
Pažnja i poremećaj pažnje
19.10.2020.
Pažnja i poremećaj pažnje
Pažnja se može definirati kao sposobnost usmjeravanja mentalne aktivnosti na bitnu informaciju te istovremenog isključivanja manje značajnih misli i osjeta. U samoj srži pažnje nalazi se sposobnost koncentracije. Pažnja i koncentracija u velikoj mjeri ovise i o nekim biološko-fiziološkim karakteristikama organizma (npr. o funkcioniranju središnjeg živčanog sustava, poglavito mozga, te o temperamentu osobe).

21.09.2020.
Mačka - kućni ljubimac
Danas su mačke kao kućni ljubimci popularnije nego ikada te - vjerovali ili ne - mnogobrojnije od pasa.  Tako je u Europi i Sjevernoj Americi čak 180 milijuna mačaka pronašlo svoj dom i žive kao kućni ljubimci. No bez obzira na tu zanimljivu činjenicu, mačka je i dalje samodovoljna, nezavisna i najmanje proučena domaća životinja.

15.09.2020.
Zdrava i nezdrava prehrana
Koju hranu, koliko i kada uzimati za zdrav život? Koja je hrana nezdrava? Na ta pitanja danas je teško odgovoriti, jer nas svakodnevno u novinama i televizijskim emisijama nutricionisti (stručnjaci za prehranu, naziv dolazi od lat. nutrire – hraniti), liječnici, prozvođači hrane i trgovci obasipaju različitim savjetima što i kako jesti, a ti savjeti ovise o doktrinama, istraživanjima, iskustvu i o komercijalnim interesima pojedinih trgovaca i proizvođača namirnica.

07.08.2020.
Opasnosti ljeta
Ljeto je doba kada odlazimo na more, planine, selo i na mnoga divljinom prepuna mjesta. A nakon ljeta se pitamo jesmo li učinili sve što smo mogli ili znali ne bi olakšali godišnji odmor i prebrodili poteškoće na koje smo naišli tijekom ljetovanja. 

24.04.2020.
Korištenje „JA poruka“ u komunikaciji s mladima u adolescenciji (tinejdžerima)
Roditelji imaju potrebu da ih djeca trebaju. Tinejdžeri imaju potrebu ne trebati roditelje ( Faber i Mazlish prema Ginott 2006.).

23.04.2020.
Šumski krpelji i bolesti koje prenose
Krpelji su paraziti toplokrvnih životinja, a iznimno i čovjeka. Šume i proplanci pružaju im dom, a ljudima koji ih posjećuju radi izletničkih užitaka ili zbog posla mogu načiniti neugodnosti.

22.04.2020.
Imunitet
Imunitet kao medicinski pojam označava otpornost organizma, odnosno sposobnost organizma da se odupre stranim tvarima koje dospiju u ili na tijelo domaćina. Imunost dolazi od latinske riječi immunitas koja je označavala nemogućnost osuđivanja odnosno izuzeće mogućnosti kažnjavanja članova senata u Rimu, što i danas postoji u nekim parlamentima, te se tu imunitet koristi kao pravni pojam.

21.04.2020.
Učenje i kako ga poboljšati
Mozak, taj veličanstveni organ sastavljen od sto milijardi stanica i dan danas je nepoznanica za sve znanstvenike ovoga svijeta. Koristimo ga samo 10%, a pomoću njega organizam radi kao najfiniji sat. Jedna od najvažnijih zadaća mozga je učenje.

14.04.2020.
Introvertirana djeca
Zamislite ove skice iz svakodnevnog života. Dolazite po svog 8-godišnjeg sina na rođendansku proslavu njegovog školskog prijatelja, te se unaprijed veselite zabavnim anegdotama s druženja koje će vam ispričati.

06.04.2020.
Alergije
Alergija je pojam koji označava preosjetljivost na tvar koja je inače kod zdravih ljudi potpuno bezopasna. Upravo zbog tog svojstva, alergija je bolest koja uključuje neuobičajen i neprimjeren odgovor našeg imunološkog (obrambenog) sustava.

03.04.2020.
Važnost higijene ruku
Ruke su dio našeg tijela koji je najizloženiji mikroorganizmima. Zamislite samo koliko ste se danas puta za nešto uhvatili, nekoga dotakli, s kime ste se sve rukovali, te koliko puta ste dodirnuli vlastiti nos, oči ili usta. Svaki takav kontakt objektivno može dovesti do infekcije ukoliko se ispuni nekoliko uvjeta. To su dovoljna količina patogenih mikroorganizama, povoljan način prijenosa (ruke), te osjetljivost organizma koji ih prima. Cijeli taj put se naziva Vogralikov lanac.

26.03.2020.
Životinje oko nas: Rijeke (treći dio)
Dobro je poznata činjenica da na našem planetu kopno zauzima tek jednu trećinu površine, a ostatak pripada vodenoj površini koja iznosi 1.4 milijarde kvadratnih kilometara. Vodena površina se dijeli na oceane i mora te kopnene vode. Oceani i mora sadrže 97.5 posto od ukupne površine vode, a preostalih 2.5 posto čine kopnene vode u koje spadaju i rijeke.

20.03.2020.
Imunološki sustav
Nedavno sam učenicima jedne zagrebačke škole predavala o bolestima koje nas često pogađaju tijekom hladnih zimskih dana i to posebice mladi naraštaj. Ponekad su te bolesti masovne pa kažemo da je nastala epidemija (grč. epi - kod, u, nad + demos - narod) koja se brzo i lako širi među građanima.

28.01.2020.
Životinje oko nas: Rijeke (drugi dio)
Po definiciji, rijekom se smatra veliki prirodni vodotok kojim teče slatka voda. Svaka rijeka ima svoj izvor ili vrelo (koji se nalazi u planinama i brdima) i kraj ili ušće kod kojeg se rijeka ulijeva u drugu rijeku, jezero ili more. Neke rijeke djelomično teku ispod zemlje kroz krški sustav i završavaju u ponorima te se nazivaju rijekama ponornicama (u Hrvatskoj su to rijeke Gacka i Lika).

20.11.2019.
Životinje oko nas: Rijeke (prvi dio)
Rijeke su tekućice kojima teče slatka voda. Svaka rijeka ima svoj početak, odnosno izvor koji se nalazi u planinama ili brdima, i kraj koji završava u drugoj rijeci ili moru. Rijeke teku pod utjecajem gravitacije, slijevajući se s viših nadmorskih visina prema nižima.

30.09.2019.
Životinje oko nas: Jadransko more (peti dio)
U petom, posljednjem tekstu o životinjskim vrstama koje nastanjuju Jadransko more pobliže ću predstaviti tri vrlo zanimljive životinje. To su riba fratar, vatreni crv (životinja iz koljena kolutićavaca) te običnu hobotnicu (jednog od najzastupljenijih pripadnika mekušaca u našem moru).

16.08.2019.
Životinje oko nas - jezero
U svakodnevnim aktivnostima susrećemo velik broj životinjskih vrsta koje nisu domaće životinje i kućni ljubimci (divlje su životinje), a igrom slučaja s njima dijelimo isti životni prostor. Uništavanjem i urbanizacijom do tada divljih prirodnih površina čovjek je prostor koji ga okružuje prilagodio isključivo sebi i svojim potrebama rijetko razmišljajući da je time negativno utjecao na prirodna staništa i životne navike mnogih životinjskih vrsta.

12.08.2019.
Životinje oko nas: Jadransko more (četvrti dio)
Dužine od preko četiri tisuće i pedeset metara, s ukupno tisuću dvjesto četrdeset i šest otoka, otočića i hridi, obala Jadranskog mora smatra se jednom od najrazvedenijih morskih obala u Europi. Izrazito velike biološke raznolikosti, Jadransko more spada u najčišća mora na svijetu.

28.05.2019.
Životinje oko nas: Jadransko more (treći dio)
Jadransko more dio je Sredozemnog mora, površine gotovo sto četrdeset tisuća kvadratnih metara. Ono je plitko, poluzatvoreno more, neznatne veličine u odnosu na oceane, no u njemu živi velik broj biljnih i životinjskih vrsta. Današnji ekosustav Jadranskog mora posljedica je velikog broja klimatskih, bioloških, geoloških i geografskih utjecaja koji su u doba paleozoika i tercijara sudjelovali u stvaranju ovoga mora.

22.03.2019.
Životinje oko nas: Jadransko more (drugi dio)
Jadransko more dio je ekosustava Sredozemnog mora, s velikom biološkom raznolikošću. Smatra se jednim od najbogatijih i najčišćih morskih ekosustava na svijetu. Prema neslužbenim podacima, u Jadranu živi i razmnožava se između sedam i osam tisuća životinjskih i biljnih vrsta i podvrsta (prema rezultatima posljednjih istraživanja taj broj mogao bi biti i puno veći, do čak dvanaest tisuća vrsta).


Ocijeni e-Dnevnik:










preskoči na navigaciju